петак, 11. децембар 2009.

I pripovedanje

I pripovedanje


RODNA GRUDA



Svako područje ima svoju istoriju. Tamo gde su uslovi za život bili povoljniji, gde je priroda bila izdašnija, istorija je bila burnija, dinamičnija i grublja. Snagom svog uma i ruku ljudi stvaraju materijalna dobra koja postaju privlačna i za druge ljude, nespremne da dugo i strpljivo stvaraju, pa su spremni da otmu, da zauzmu, da osvoje, da prisvoje i zatru stvaraoce.
Istorija je puna primera “oslobađanja”, a zapravo otimanja tuđeg. Kako je površina Zemlje prirodno ograničena, do novih površina dolazi se samo “oslobađanjem” većih ili manjih geografskih područja od drugih i njihovim zauzimanjem, osvajanjem i prisvajanjem. Proterivanju slabijih sa njihovih istorijskih prostora i prisvajanju svih njihovim radom stvorenih vrednosti u tom prostoru prethode politički konflikti koji se često razrešavaju političkim sredstvima strana u konfliktu a najčešće grubom upotrebom sile, oružanim sukobima. Oružanim borbama prethodi korišćenje svih drugih raspoloživa sredstava – kvazi naučnih, medijskih, ideoloških, duhovnih, religioznih, radi moralnog opravdanja otimanja i prisvajanja tuđeg i pridobijanja saglasnosti većine za realizaciju tih i takvih ciljeva
Osvaja se zemljište (tlo), zemljišna bogatstva (na zemlji i u zemlji), radom stvorena bogatstva (gradovi, fabrike, postrojenja, infrastruktura) a u novije vreme i vazdušni prostor. Izgleda da će predmet sukoba uskoro biti i vasionski prostor, borba za prevlast u vasioni radi njenog korišćenja za instaliranje satelita i drugih tehničkih naprava koje služe ovozemaljskim ciljevima.
Na prostorima biše Jugoslavije priroda daje obilato i olakšava život ljudima. Umereno kontinentalna klima u većem delu područja je pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Konfiguracija terena omogućuje komunikacije na celokupnom prostoru, rečni tokovi omogućuju rečnu plovidbu u značajnom delu područja, izlaz na more olakšava komunikaciju sa svetom jeftinim transportom, rudna bogatstva omogućavaju razvoj mnogih ekstraktivnih i prerađivačkih industrija na ovom području. Sve je to u istoriji bilo povod za mnoge oružane sukobe i promene nominalnih posednika, careva i kraljeva, plemenskih poglavica, uzurpatora i sl. na ovom području.
Moje rodno mesto Žeravac se može posmatrati u globalnom kontekstu, širem – bosansko-hercegovačkom i u lokalnom kontekstu (u odnosu na područje sadašnje opštine Derventa i sa njom kontaktnih opština: Bosanski Brod, Prnjavor, Srbac, Doboj, Modriča).
Žeravac i ostala naselja u derventskom području oduvijek su bila gotovo idealna mesta za naseljavanje, jer su klima i vegetacija bile pogodne za život ljudi i organizaciju društvenih zajednica, što je hiljadama godina privlačilo brojne narode, koji su se ovdje sretali, radili i gradili, ali mnogo češće se sukobljavali i međusobno zatirali. Tako je veoma duga istorija ovog kraja obeležavana radom i stvaranjem, ali česti i ratovima i razaranjima.
Sedamdesetih godina prošlog veka je reprezentativna ekipa svetskih eksperata utvrdila da je na Tomasovom brdu, toponimu u blizini Žeravca, postojalo predistorijsko naselje. U njegovom neposrednom okruženju ljudi su imali staništa pre oko 50 hiljada godina.
Ozbiljnije tragove na ovom području ostavili su i Rimljani (od oko 450. do 47. godine pre nove ere), Polovinom prvog veka pre nove ere Avari su potisnuli Rimljane, a pet vekova kasnije Rimljane su sa ovog podru;ja potisnuli Sloveni i naselili se između 600. i 630. godine nove ere. U 9. veku Slovene su pokorili mnogo bolje naoružani i neuporedivo bolje organizovani Ugari. Ovo područje je kao svadbeni poklon, 1137. Godine, ugarski kralj Bela poklonio kćerki Jeleni kada se udala za Uroša Nemanjića, pa je ono kraće vreme, kao svadbeni poklon, bilo pod vlašću Nemanjića.
Posle vazalskog odnosa sa Ugarima, derventsko područje dospeva u tursku vlast, 1536. godine, pod kojom je ostalo sve do Berlinskog kongresa, 1878. godine. Nakon Berlinskog kongresa je upravu nad ovim područjem dobila Austro-Ugarska, da bi 1918.godine, nakon I svetskog rata, ono bilo pripojeno Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca, (koja je kasnije promenila ime u Kraljevina Jugoslavija). Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije, 1945. Godine, ovo područje je prisajedinjeno novoj federativnoj državi Jugoslaviji (koja se u početku svog postojanja nazivala Demokratska Federativna Republika Jugoslavija, kasnije Federativna Narodna Republika Jugoslavija i u poslednjoj etapi svog postojanja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija). U njenom sastavu ostalo je do 1996. godine, kada je formirana samostalna država Bosna i Hercegovina.
Danas je država Bosna i Hercegovina veoma složena državna tvorevina, sastavljena od dva entiteta: Republike Srpske – entiteta sa pretežno srpskih stanovništvom i Federacije Bosne i Hercegovine – entiteta sa pretežno muslimanskim i hrvatskim stanovništvom, i distrikta Brčko.
Novo državno ustrojstvo Bosne i Hercegovine nastalo je kao posledica etničkih sukoba na njenom području (u razdoblju 1992-1996.) i dogovora svetskih sila o njenom državnom ustrojstvu, uz aktivno učešće u upravljanju ovim područjem. Danas je, bez obzira na legitimne organe vlasti u državi, u oba entiteta i u distriktu Brčko, vrhovni arbitar u odlučivanju o državnim pitanjima Visoki Predstavnik Ujedinjenih Nacija. U strukturu nižih organa vlasti, integrisani su funkcioneri Ujedinjenih Nacija.
U periodu trajanja etničkih sukoba je razorena fizička struktura (porušen je i devastiran veći broj stambenih zgrada, privrednih objekata, infrastrukture, šumskog i poljoprivrednog zemljišta), uništena je ekonomska struktura (privredni subjekti su dezorganizovani, otuđena im je materijalna i finansijska imovina, uzurpirana su im prava privrednih subjekata pokidani su poslovni odnosi, radnici rasterani ili mobilisani u državne i paradržavne vojske), izmenjena je društvena struktura, devastirane su društvene delatnosti (školstvo, zdravstvo, socijalna zaštita). Uzurpirana su sva prava – pravo na život, pravo na stanovanje, pravo na socijalnu zaštitu, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na školovanje, pravo na zadovoljenje minimalnih životnih potreba (za ishranom, vodom, odećom). U ovakvim uslovima nije bilo moguće razvijati bilo kakvu privrednu delatnost. Ekonomsko privređivanje zamenile su pljačke, raznovrsne uzurpacije imovine (lične, zajedničke i opšte), šverc i prodaja tuđe robe i imovine, malverzacije svih vrsta. Društvo nekadašnje jugoslovenske federalne jedinice Bosne i Hercegovine, palo je na najniži stupanj organizacije, pa je bez strane pomoći bilo gotovo nemoguće opstati.
Pojavile su se i priče o kanibalizmu u nekim opkoljenim bosanskim enklavama. Bosna i Hercegovina bila je definitivno napustila sve tekovine savremene ljudske civilizacije.
Nakon međunarodne konsolidacije usledila je pomoć. Međunarodna zajednica je pritekla u pomoć. Ujedinjene nacije uvele su embargo na izvoz oružja u Bosnu i Hercegovinu, obezbedili su minimalne količine humanitarne pomoći (u hrani, lekovima, odeći), obezbedile su prihvat izbeglica u drugim zemljama. Pojedine zemlje su u posebnim informativnim emisijama obezbeđivale informisanje građana Bosne i Hercegovine o događajima u njihovoj zemlji i sprečavale širenje dezinformacija propagandnih krugova.
Međutim, nikakve mere Ujedinjenih nacija nisu davale rezultate. Zakrvljene plemenske vođe ostrvljene na imovinu biše jugoslovenske federalne jedinice, nisu se dale zaustaviti. Nakon brojnih nesporazuma, međunarodna zajednica se odlučila za upotrebu vojnih sredstava. Krvavi pir plemenskih vođa i njihovih pristalica je zaustavljen a zemlja je ušla u mirnije vode.
Uz prisustvo međunarodne zajednice mir se održava, društvena struktura je nestabilna, ekonomija takođe. Vrednost proizvodnje jedva da može pokriti skromnu potrošnju osiromašenog stanovništva. Formirana je nova klasa bogataša utemeljena na uzurpacijama ranije državne ali i lične svojine. S novom klasom bogataša na čelu teško da se može ozbiljnije ekonomski napredovati. Očekuje se dalje smirivanje konflikata u strukturi bosansko-hercegovačkog društva, smanjivanje korupcije i drugih uzurpacija nacionalnih elita uz pomoć međunarodne zajednice, i brži ekonomski napredak zemlje.

Нема коментара:

Постави коментар